Ivana Brlić-Mažuranić
1874. – 1938. · Ogulin → Slavonski Brod → Zagreb
Najveća hrvatska dječja književnica — četiri puta nominirana za Nobelovu nagradu, majka osmero djece i prva žena primljena u JAZU. Iz slavenske mitologije isplela je priče koje i danas žive u srcima novih naraštaja.
- Puno ime
- Ivana Brlić-Mažuranić
- Rođena
- 18. travnja 1874., Ogulin
- Umrla
- 21. rujna 1938., Zagreb
- Pseudonim
- "Hrvatski Andersen"
- Djed
- Ivan Mažuranić, ban i pisac
- Nobelove nominacije
- 1931., 1935., 1937., 1938.
- JAZU
- Dopisna članica od 1937.
- Broj djece
- Osmero
Zašto je važna?
Slavenska mitologija
Oživjela je zaboravljeni svijet slavenskih bogova, vila i kućnih duhova te ga pretvorila u žive, dirljive priče za djecu.
Svjetski doseg
Prva hrvatska autorica s istinskom međunarodnom reputacijom — prevođena, čitana i uspoređivana s Andersenom i Hesseom.
Pionirka dječje književnosti
Napisala je prvi hrvatski dječji roman i postavila temelje cijeloga žanra koji i danas oblikuje lektirni kanon.
Univerzalne vrijednosti
Njezine priče govore o dobroti, žrtvi, ljubavi i hrabrosti — porukama jednako snažnima za djecu i odrasle.
Životna kronologija
Rođenje u Ogulinu
Ivana Brlić rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu. Otac joj je bio Ignjat Brlić, odvjetnik, a djed slavni Ivan Mažuranić, ban Hrvatske i autor epa "Smrt Smail-age Čengića".
Udaja i Slavonski Brod
Udaje se za Vatroslava Brlić-Mažuranića i seli u Slavonski Brod, gdje provodi veći dio života. Rađa osmero djece. Unatoč aktivnoj majčinskoj ulozi, nikad ne prestaje pisati.
Prva objavljena knjiga
Objavljuje "Valjani i nevaljani" — prvu zbirku priča za djecu. Počinje se afirmirati kao dječja književnica.
Šegrt Hlapić i Jagor
Objavljuje "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" — prvi hrvatski dječji roman — i kratku priču "Jagor". Hlapić je odmah prepoznat kao remek-djelo dječje književnosti.
Priče iz davnine
Objavljuje "Priče iz davnine" — zbirku bajki utemeljenih na slavenskoj mitologiji. Uključuju Šumu Striborovu, Regoča, Palunka, Potjeha i druge. Zbirka je odmah prevedena na engleski.
Međunarodna prepoznatost
"Priče iz davnine" prevode se na sve više jezika. IBM postaje prva hrvatska autorica s međunarodnom reputacijom. Uspoređuju je s Hermannom Hesseem i Hansom Christianom Andersenom.
Prva Nobelova nominacija
Nobelov odbor prima prvu nominaciju za IBM. Nobelov arhiv bilježi nominacije 1931., 1935., 1937. i 1938. — iznimno rijedak počasni status za autora iz male književnosti.
Dopisna članica JAZU
Postaje prva žena primljena kao dopisna članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) — izniman počasni status za ženu u tadašnjoj hrvatskoj kulturi.
Smrt u Zagrebu
Ivana Brlić-Mažuranić umrla je 21. rujna 1938. u Zagrebu. Ostavila je iza sebe opus koji je i danas temelj hrvatske dječje književnosti i lektirni kanon.
Posthumna zbirka
Posthumno su objavljene "Basne i bajke" — zbirka kratkih poučnih priča koja zaokružuje njezino književno stvaralaštvo.